na ovo pitanje nije konkretno dala ni suvremena hrvatska historiografija...samo se nagađa o mjestu krunidbe i vladanja kralja Tomislava
navodi se da je krunjen na Duvanjskom polju; Duvno-današnji Tomislavgrad?!
Ulomci iz povijesne literature:
Širenje područja, jačanje vojničke sile i porast vlastite moći podignuli su Tomislavovu samosvijest i on se 925. proglasio za kralja. Hrvatska je postala kraljevinom, što je priznao i papa. (Trpimir Macan, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1992., str. 28)
Svjestan o svojoj snazi i političkom utjecaju, Tomislav se najkasnije 925. prozva kraljem Hrvata […] Ako ne odmah, a ono bez sumnje naknadno, odobrio mu je taj čin i papa Ivan X., jer ga zove u pismu od 925. “kraljem Hrvata”. Nije nemoguće ni to, da je papa poslao Tomislavu, prema običajima onog vremena, još i kraljevsku krunu […] ali tko je Tomislava krunio i gdje se taj čin zbio, o tome ne znamo iz danas nam poznatih historijskih izvora ništa. (Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb 1990.)
Mišljenje starije historiografije, koje uostalom nije prihvatila ni novija povijesna znanost, o tome da se Tomislav krunio 925. god. na “Duvanjskom polju” ne može se više prihvatiti. Ono se zasnivalo samo na naslovu rex [kralj] koji papa Ivan X. daje Tomislavu, a sam naslov uopće ne može biti dokaz krunidbe. (Nada Klaić, Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Zagreb 1990.)
Ipak, govoreći o pojedinim ili svim vladarima 9. stoljeća, mislim da ih se mora nazivati knezovima. Vladare od Tomislava do Držislava, iako postoji narodna i historiografska tradicija koja ih naziva kraljevima, možda bi ipak bilo uputnije nazivati knezovima. Od Držislava do Zvonimira ima opravdanja hrvatske vladare nazivati kraljevima, a tek je Zvonimr, zahvaljujući natpisu na Baščanskoj ploči, prvi za koga sa sigurnošću možemo reći da je bio kralj. (Ivo Goldstein, O latinskim i hrvatskim naslovima hrvatskih vladara do početka 12. stoljeća, Historijski zbornik XXXVI, 1983.)
Tomislav je prvi hrvatski vladar kojeg papina kancelarija časti titulom kralja. U tome ne treba vidjeti rezultat formalnog čina krunidbe […] nego nastavak podizanja ugleda hrvatskih vladara […] Usprkos tom formalnom nedostatku, Hrvatsku od tog vremena možemo s pravom nazivati kraljevinom, jer su se i Tomislavovi nasljednici dosljedno nazivali kraljevima […] (Neven Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb 1994.)
sviđa mi se
ne sviđa mi se
