Sunce je, kao i sve zvijezde, uglavnom bijele boje. Ovisno o vrsti zvijezde, zvijezde će emitirati više energije u jednom području valnih duljina vidljive svjetlosti - zato govorimo o plavim, žutim, bijelim, narančastim i crvenim zvijezdama.
Sunce je žuta zvijezda, i emitira najviše energije u zelenom dijelu spektra. No, zbog značajne kontribucije crvene svjetlosti (zelena i crvena svjetlost daju žutu) sunce nam izgleda blijedo žuto.

Znanstveni prilaz Suncu počinje u vrijeme Galileia, 1611. god. Sunčeva svjetlost pomogla je Newtonu da 1666. god. otkrije spektar, a ni uspostavljanje spektroskopije u 19. st. kao posebne discipline nije zamislivo bez izučavanja te svjetlosti. Na Suncu su otkrivene spektralne linije. Radi njegova izučavanja razvijani su spektroskopski uređaji.Godine 1892.G.E.H.Deslandres uvode spektroheliograf za dobivanje makrokromatskih slika Sunca!Za opažanje korone i kromosfere,B.Lyot izrađuje 1930.god.prvi koronagraf,a1933.god.polarizacijsko-interferencijski momogramski filtar s pojasom propusnosti od 0,05nm(LYOTOV FILTAR)! Godine 1981.lansiran je japanski satelit HINOTORI-PTICA FENIKS,namijenjen opažanju Sunčevih bljeskova i rentgenskog zračenja.Daleki cilj istraživanja Sunca izrada je letjelica koje bi postale njegovi umjetni sateliti i koje bi ga nadzirale onako kao što tehnološki sateliti nadziru Zemlju!

Nemirno Sunce

Novi izgled Sunca

Slika sa X-zrakama